Home
General News of Curacao
Curacao Police News
Curacao Politics News
Curacao Judicial News
Curacao Sports News
Curacao Entertainment News
Aruba News
Bonaire News
StMaarten News
Holland News
International News
Obituary
Skina di Sorti
Lorito
Micho
Curacao Horoscope


Hire The Best

User login

Who's online

There are currently 0 users and 421 guests online.
Google

archives


Stefan Schumacher di Alemania tambe lo partisipá den Amstel Curaçao Race

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:19.

WILLEMSTAD – E gran siklista aleman, Stefan Schumacher, tambe lo partisipá e aña aki den Amstel Curaçao Race.
E ganadó di dos kareda i tambe na un okashon a bisti e kamiseta hel di Tour de France, aña pasá tambe a haña invitashon pa kore den e Amstel Race, pero tabatin obligashon ku spònser i pa kual motibu mester a kanselá su partisipashon den e espektákulo di Kareda di Baiskel di Karibe.
Djasabra 1 di novèmber Schumacher lo bai ta sentro di atrakshon den e evenementu aki.
Aña pasá Schumacher a gana e Amstel Gold Race i prinsipalmente e aña aki a hasi furor den “Tour de France”.
Den e di dos kareda di tempu e tabata úniko den su estilo.
Despues di e promé kareda di tempu el a gana e kamiseta het, pero dor di un kaida den e último kilometer den subida pa Super bess, el a pèrdè e kamiseta di liderazgo.
Anteriormente e organisadó Leo van Vliet a sa di kontratá e rumannan Andy i Frank Schleck, Stijn Devolder i Mark Cavendish.
Pa e siman benidero lo finalisá mas negoshashon.

Score: 0.0, Votes: 0

Promé minister lo manda karta pa Bijleveld: Antia lo pidi Ulanda pa no implementá VIA ainda!

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:21.

WILLEMSTAD, - Promé minister di Antia Emily de Jongh-Elhage lo manda un karta pa sekretario di estado pa Relashon den Reino, Ank Bijleveld Schouten, den kua e ta pidi’ e pa wanta un ratu ku un eventual implementashon di e areglo pa registrá dato di tur hóben antiano problemátiko na Ulanda, konosí komo Verwijsindex Antillianen, VIA.
E desishon di Raad van State, den sentido ku gobièrnu lo no violá niun prinsipio ni tratado, si e introdusí e areglo VIA a kondusí na un kantidat di reakshon di desepshon aki na Antia.
E organisashon di ulandesnan karibense, OcaN, ta konsiderando seriamente pa bai Korte Oropeo ku e desishon aki. Presidente Glenn Helberg a bisa ku e ta sumamente desepshoná ku e desishon di Raad van State. OcaN ta bisa di ta teme ku e desishon aki a okashoná loke el a yama un presedente peligroso.
Mesun kos ta konta pa presidente di Staten di Antia, Pedro Atacho, kende, aparte di ta desapuntá, a kalifiká e desishon komo rasista.
Atacho ta kere ku esaki ta muestra tambe di un aktitut intolerante di Ulanda. E úniko speransa ku Atacho tin, ta ku Tweede Kamer lo tin otro pensamentu. El a referí den e konteksto aki na e último enkuentro di Parlementair Overleg Koninkrijksrelaties, POK, kaminda klaramente por a konstatá ku tin frakshon den Tweede Kamer ku ta kontra, tin ku no ta ni karni ni piská, pero tin tambe ku a bisa enfátikamente ku nan no ta na fabor di e areglo aki.
For di Tweede Kamer, e miembro di ChristenUnie, Cynthia Ortega-Martijn, a kritiká tambe e desishon di Raad van State. El a bisa ku e desishon aki ta pone e koperashon entre Ulanda i komunidat antiano innesesariamente bou di preshon.

Score: 6.0, Votes: 1

Eunice Eisden: “E kos aki ta afektá relashon den Reino” ; MAN lo pidi reunion di Staten pa atendé VIA

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:21.

WILLEMSTAD, - Frakshon di MAN, den kombinashon ku frakshon di Forsa Kòrsou, lo pidi un reunion públiko di Staten pa atendé e desishon ku Raad van State a publiká relashoná ku e areglo pa registrá hóbennan antiano problemátiko na Ulanda.
Nos ke bolbe fiha posishon, pasobra nos ta teme ku e kos aki lo bai afektá relashonnan den Reino, asina Eunice Eisden, un djesnan ku a bringa fuertemente den pasado pa evitá ku e areglo aki ta bin, a deklará despues di a tuma nota di e posishon di Raad van State.
Eisden, semper a konsiderá un medida asina’ki komo diskriminatorio, kontra tur tratado ku ta regla privasidat di hende i derechi internashonal.
E tambe a papia di un desishon basá riba rasismo di Raad van State.
Por sierto ku e parlamentario a kuestioná e argumentunan ku e órgano aki a usa pa yega na su desishon, severamente.
“Kon por ta posibel, ku Raad van State ta bisa den su argumentashon ku e situashon di hóbennan problemátiko a bira asina serio, ku un medida asina’ki ta hustifiká, siendo di otro banda e ta atmití riba un pregunta ku Raad van State no a hasi komparashon ku otro gruponan similar? Ta kon mester interpretá e kos aki?”, Eisden a puntra mas aleu.
Manera ta konosí, Parlamento antiano den pasado a tuma posishon fuerte kontra e intenshon aki di Ulanda, e tempu di aworakí eks minister ulandes Rita Verdonk.
Staten di Antia a aseptá un moshon “wall to wall” den kua ta kondená e intenshon di Ulanda pa lanta un banko asina’ki, pasobra e ta diskriminatorio i kontra privasidat di hende.

Score: 5.0, Votes: 1

Glenn Helberg, presidente OCaN: OCaN ta pensa di bai Korte Oropeo ku VIA!

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:21.


WILLEMSTAD:

OCaN, e organisashon di ulandesnan karibense na Ulanda lo bai Korte Oropeo ku e desishon pa lanta un banko di informashon pa registrá dato di hóbennan antiano na Ulanda ku ta okashonando molèster.
Nos mester sigui riba e kaminda di bringa e kos aki, asina presidente di e organisashon Glenn Helberg a deklará.
Manera indiká anteriormente, Raad van State a disidí ku gobièrnu ulandes tin mag di lanta un banko di informashon ku datonan personal di hóbennan antiano i rubiano problemátiko na Ulanda. Ku esaki, Raad van State, ku ta ser konsiderá komo e órgano hudisial di mas haltu di pais, a destruí e desishon di korte di Den Haag den sentido ku e banko di informashon ta violá e prinsipionan di Wet Bescherming Persoonsgegevens.
Segun bosero di Raad van State Daniel Tempelman, e intenshon ta bon. “Nos ta haña ku tin un meta legítimo pa usa e medio aki,”asina Tempelman a bisa. “Minister a splika den forma konvinsente ku aki ta trata di un situashon serio ku hóbennan antiano i rubiano te ku 25 aña di edat, un problema ku ta mas serio kompará ku otro gruponan ètniko,”segun Tempelman a agregá. Raad van State, finalmente mester a kontesta e pregunta si e instrumènt aki ku gobièrnu ke usa, ta e medio mas adekuá.
Segun Tempelman, mirando e hecho ku ta trata aki di un grupo ku ta move ku un intensidat hopi haltu i mirando ku tin un grupo ku no ta registrá na ningun munisipio, e medio ta adekuá.

Score: 4.0, Votes: 1

Di akuerdo ku un investigashon na Ulanda: Antiano i surinameño adikto na weg’i plaka!

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:22.
DEN HAAG WILLEMSTAD:

Marokano i turko ta mas tantu biaha adikto na wega di plaka ku e ulandes oropeo.Antiano i surinameñonan ta tuma un posishon meimei den e problema aki.
Esaki a sali na kla for di un investigashon di Centrum Verslavingsonderzoek (CVO) ku minister di Hustisia Ernst Hirsch Balin a manda pa Tweede Kamer ayera. Riba enkargo di Weteschappelijk Onderzoek en Documentatiecentrum (WODC), CVO a tene un enkuesta bou di 544 hende ku regularmente ta partisipá na wega di plaka. Di e kantidat aki 181 ta di orígen no ulandes.
Adikshon na wega di plaka ta aparesé tres te diesun biaha mas tantu entre marokano i turko ku bou di ulandesnan. Serka antianonan esaki ta dos te sinku biaha mas tantu i serka chines i surinameño ta un te tres biaha. Di esnan ku ta hunga wega di plaka di desendensia turko marokano, 36 porshentu ta bisa ku e tin debe komo konsekuensha di adikshon na wega di plaka.
Serka surinameño i antiano, e porsentahe aki ta 18 i serka chinesnan e ta 5 porshentu. Esnan di desendensha turko i antiano ta bai mas tantu kasino. Esnan di desendensha Sürnam i marokano ta preferá di bai mashin di plaka.
E investigashon ademas a revelá ku hendenan ku no ta di orígen ulandes ta partisipá mas tantu na wega di plaka por lo general ta di na un frekuensha mas haltu ku esnan di desendensha ulandes. E investigadornan ta konsiderá tambe ku no mester buska orígen di e adikshon na wega di plaka den e pais di orígen òf den otro faktornan kultural. Karakterístikanan demográfiko, manera sekso, edat, entrada i formashon ta muchu mas importante den esaki.

Score: 0.0, Votes: 0

Rodallega lo traha riba atake di Colombia pa mundial

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:23.


BOGOTA – Hugo Rodallega, apesar dje grip ku a impedí pa e praktiká djamars, ta fiho den e atake di Colombia pa e wega di djasabra kontra Uruguay pa e eliminatorio mundial, miéntras su kompañero den delantera lo surgi entre Radamel Falcao Garcia, Dayro Moreno, Tressor Moreno i Milton Rodriguez.
Rodallega ta kumpliendo un bon kampaña den Necaxa di Mexico i ta un dje hungadónan di konfiansa di e treiner Jorge Luis Pinto, kende ta konta kaba ku e 22 futbolistanan ku el a yama.
E delantero a regresá djarason den e treinennan i e dòkter Miguel Niño a informá ku e ta rekuperá di un forma satisfecho.
“Hugo ta mehorando di e vírùs ku ta afekt’é, el a lanta mihó i el a trein normal”, el a anunsiá.
E tékniko aparentemente tabatin duda ken e pone banda di “Rodagol”. E dies otro posishonnan tin nòmber kaba, ya ku e treiner a indiká nan for di komienso di e práktikanan.
“Profesor Pinto a dunami hopi konfiansa i mester kumpli kuné ku golnan, Semper mi ta spera ku e ta dunami un chèns i bringa di un forma sano pa un puesto”, Rodallega a duna di konosé.
Falcao tambe ta lusi den su tim, River Plate di Argentina, pero Pinto no a alini’é un wega kompletu i na e okashon aki e ta bringa e puesto ku tres delantero brabu.
Dayro Moreno, outor di un gol den sinku wega, esun di e viktoria 2-1 kontra Argentina, ta kandidato fuerte pa forma duo ku Rodallega.

Score: 6.0, Votes: 1

Leipheimer a kue liderato di Buèlta di Spaña

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:31.


CIUDAD REAL, Spaña – Levi Leipheimer a poderá di liderato general di e Buèlta di Spaña djarason ora el a gana e di sinku etapa, un prueba kontra oloshi di 42,5 km.
E merikano a para paso den e di dos mitar di e sirkuito plano na Ciudad Real. E miembro di e ekipo Astana, ganadó di un medaya di bròns den e Weganan Olímpiko, a marka 50 minüt, 57 sekònde.
E franses Sylvain Chavane a sigui Leipheimer na 12 sekònde, i e italiano Manuel Quinziato a yega di tres na 21 sekònde.
Leipheimer a kita e kamisa di oro di lider general di e italiano Daniele Bennati, kende a kai na di ocho puesto. E norteamerikano tin dos sekònde di bentaha riba Chavanel, i 30 riba e spañó Alejandro Valverde. E bèlgo Tom Boonen ta di kuater, un puesto riba e kampion di e Giro di Italia, e spañó Alberto Contador.
“Awe m’a sintimi hopi fuerte, pero Contador ta e lider di e ekipo. Traha p’e? Klaru, naturalmente ku mi ta bai traha p’e”, Leipheimer a bisa na e televishon di estado spañó.
E di seis etapa djaweps lo ta di 150,1 km for di Ciudad Real te Toledo.

Score: 5.0, Votes: 1

A instalá Toastmaster Club di Banco di Caribe

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:31.


WILLEMSTAD - Resientemente a tuma lugá na Marriott Hotel e instalashon di e Toastmasters Club di Banco di Caribe. E klup a wòrdu di ‘charter’ i tambe a instalá e miembronan di direktiva ku próksimamente lo forma parti di e klup aki.
E parti ofisial di e anochi a keda kondusí pa Fabian Nobrega ku a fungi komo maestro di seremonia, miéntras ku Carlos Pieters tabata e orador pa e anochi aki. Sr. Pieters a presentá un diskurso elokuente i a enfoká riba e motivashon personal i profeshonal di miembronan di un Toastmaster Club. Mas lat den anochi Sr. Irving Roosburg a hasi e parti di instalashon pa e miembronan nobo.
Direktiva di Banco di Caribe Toastmasters Club ta konsistí di: Jacqueline Kwidama (Presidente)
D’angelo Alexander (Vice Presidente Edukashon) Illene Schorea (Vice Presidente Miembresia)
Geraldine Goeloe (Vice Presidente Relashonista Públiko) Terrence King (Sekretario) Maike Eustatius (Tesorero) i Ethleen Pepin (Sargeant at Arms), miéntras ku e mentornan di e klup ta Jelmar Simon i Karl Candelaria.
Ta interesante hasi menshon ku e ‘charter’ a keda entregá dor di Sr. Ibrahim Lucas na e Presidente di Banco di Caribe Toastmasters Club, Sra. Jacqueline Kwidama, na su turno e presidente di e klup a ilustrá den su diskurso kon e klup a wòrdu lantá i kiko ta e metanan pa 2008 / 2009.

Sr. Andrey Pichardo, Manager di departamentu di rekurso humano di Banco di Caribe N.V. den representashon di gerensia di Banco di Caribe N.V. a felisitá e miembronan ku a keda instalá i tambe a ekspresá palabranan di gratitut i di felisitashon pa e inisiativa di a lanta e klup. Den su diskurso kòrtiku el a ilustrá e importansha di bon komunikashon pa ku e kompania.

Score: 0.0, Votes: 0

Ya a pone reflektornan solar na tres sitio .. ATSK: Ta boga pa sigui pone mas reflektor solar riba kareteranan

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:32.

WILLEMSTAD - A.T.S.K. a tuma nota ku Servisio di Obranan Públiko a kuminsá ku un proyekto piloto di pone reflektornan solar na tres sitio. E reflektornan solar a keda poné na Krakeel, Pater Eeuwensweg i e kaminda pa bai Montaña.
Den kuadro di seguridat den tráfiko, A.T.S.K. a evaluá funshonamentu di e reflektornan di tráfiko ku resientemente a keda instalá na e sitionan ya ariba menshoná.
Na opinion di ATSK e reflektornan aki sin duda ta halsa e grado di visibilidat riba kaya i konsekuentemente ta halsa e nivel di seguridat di tráfiko tambe.
Kompará ku e sistema usual di pintamentu di kaya, e sistema aki ta duna for di un distansha basta respetá mas visibilidat i un bon bista di un liña imaginario ku ta parti e kaya den dos via.
Alabes e reflektornan aki ta sirbi tambe komo atvertensha na momentu ku un shofùr pa un òf otro motibu krusa bai riba e via kontrali.
Den áreanan ku ta skars na iluminashon e sistema aki ta duna e shofùr sigur mas grado di seguridat i konsekuentemente e por baha e kantidat di aksidentenan di tráfiko riba nos isla.
E konklushon ku ATSK a yega na dje tokante e reflektornan solar aki a keda sostené tambe pa e outomobilistanan ku ATSK a kòmbersá ku ne.
Na bienestar di mas seguridat den tráfiko, ATSK ta sostené e proyekto di Servisio di Obranan Públiko pa loke ta trata ponementu di reflektornan solar riba kareteranan di Kòrsou.

Score: 0.0, Votes: 0

Mini eksposishon anti-sèrvis

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:32.


WILLEMSTAD – “Torpe i no funshonal, pero pa e motibu ei mes hopi emoshonante.” Mon Art Gallery ta eksponé for di djabièrnè un sèrvis di trepochinan frakasá, trahá dor di e artista Evelien Sipkes.
E mini eksposishon titulá `Isn’t a teapot’ ta direktamente relashoná ku Angelica’s Delights, e promé ‘tearoom’ na Kòrsou ku lo habri próksimamente. Pa e ‘tearoom’ aki Sipkes a traha un sèrvis kompleto, elegante i lombrante di esmalte.
E trepochinan na Mon Art Gallery ta nèt kontrali na e sèrvis ei. Sin esmalte, ku un man di waya, i tùitnan robes pa drechi, e trepochinan aki apsolutamente no por wòrdu usá pa sirbi te aden. Pero e trepochinan kada un tin nan propio sonrisa, Sipkes ta bisa tokante di e seri di trepochinan.
E mini eksposishon `Isn’t a teapot’ por wòrdu bishitá for di djabièrnè 5 di sèptèmber na Mon Art Gallery, The Rif Fort Unit 103.

Score: 0.0, Votes: 0

Stand Up To Cancer” lo uni mundu den e lucha kontra kanser

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:33.
Televishon merikano lo uni pa hasi mundu konsiente di lucha kontra kanser

WILLEMSTAD - Djabièrnè 5 di sèptèmber próksimo, e kadenanan mas importante di televishon Merikano (ABC, CBS, NBC, HBO-LA i Sonny Channel) lo uni nan mes, pa konhuntamente realisá un transmishon sin presedente pa rònt mundu. E motibu pa esaki ta, ku huntu nan ke hasi mundu mas konsiente riba e lucha ku tin kontra e teribel malesa di kanser. Durante un transmishon di un programa speshal “Stand Up to Cancer” diferente artista importante den mundu di sine, televishon i entretenimentu, meskos tambe, diferente kantante, komo atleta i periodistanan renombrá lo ta presente, pa entretené i eduká e públiko televidente rònt mundu tokante e malesa di kanser. E programa speshal aki lo tin durashon di 1 ora i lo keda transmití pa Sony Entertainment Televisión, tambe pa henter e region di Latino Amérika. Durante e transmishon aki por mira artistanan manera Casey Affleck, Jennifer Aniston, Christina Applegate, Lance Armstrong, Josh Brolin, David Cook, Katie Couric, Dana Delany, Fran Drescher, Julia Louis-Dreyfus, Kirsten Dunst, Elizabeth Edwards, Elle Fanning, Jon Favreau, America Ferara, Sally Field, Charles Gibson, Neil Patrick Harris, Salma Hayek, Scarlett Johansson, Masi Oka, Danica Patrick, Cristina Ricci, Robin Roberts, The Simpsons, Meryl Streep, Hilary Swank, Charlize Theron, Goran Visnjic, Forest Whitaker i Brian Williams, ku a bai di akuerdo pa uza nan imágen pa yuda konsientisá mundu den e lucha kontra kanser.

Score: 0.0, Votes: 0

International.Org: “Tur hende ku a bishitá Freewinds ta kore peliger”

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:33.
WILLEMSTAD/ ASBESTOS.COM – Tantu e tripulante komo bishitantenan ku den pasado tabata riba e barku Freewinds, ta kore peliger di kontaminashon ku asbèst. E kapitan di e barku a deklará resientemente ku por ta ku tabatin insidentenan anteriormente kaminda asbèst a plama riba e barku dor di e sistema di ventilá.
E informashon akí ta skibí den un artíkulo riba e wèpsait www.asbestos.com. Den e artíkulo por lesa tambe ku representantenan di Scientology lo a gaña e kompania merikano Nordica Engeneering, tokante e kantidat di asbèst na bordo di e barku Freewinds, tempu ku nan a hasi trabounan di rekonstrukshon riba e barku. E trahadónan di Nordica ku a traha riba e barku ta den peliger awor akí desaroyando malesanan relashoná ku asbèst. Segun otro reportahenan di notisia, tin alegashonnan tokante asbèst na bordo di e barku, ku ta data sigur shete aña pasá. Lawrence Woodcraft, un arkitekto i anteriormente miembro di Scientology, ta bisa ku el a entregá un deklarashon bou di huramentashon konfirmando ku el a lokalisá asbèst riba e barku na aña 1987 (mas ku 20 aña pasá) i ku el a informá e lidernan di Scientology.
Dia 26 di aprel e aña akí, outoridatnan a seya e barku ku tabata mará na D.O.K., i niun hende no por a subi riba dje. Esaki despues ku a haña informashon ku asbèst lo a plama den airu riba e barku. E hefe di e Departamentu di Asuntunan di Labor, Christiene van der Biezen, huntu ku e hefe interino di Servisio pa Medio Ambiente, Tico Ras, a inspekshoná e barku i a lokalisá un kantidat signifikante di asbèst den e panelnan riba e barku, e artíkulo ta bisa. Mas aleu por lesa tambe ku, despues ku D.O.K. a prohibí su trahadónan pa subi e barku, un tim di Merka a yega Kòrsou pa limpia e asbèst.

Score: 0.0, Votes: 0

A pidi reunion urgente di Komishon di Sentral: Charles Cooper (MAN): “Karnaval, fiesta di Pueblo ta na peliger”

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:33.
WILLEMSTAD – MAN ta konvensí ku Karnaval, e fiesta di pueblo, ta na peliger. Asina lider di e partido Charles Cooper a bisa relashoná ku e publikashonnan ku tabatin den último dianan, entre otro den LA PRENSA. A surgi diskushon for di awor riba organisashon di Karnaval 2009. E grupo asigná a ninga e desishon di gobièrnu di Kòrsou pa organisá Karnaval pa un aña so. Di otro banda ketu bai tin diskushon riba e ruta di Karnaval pa 2009. En prinsipio ta saliendo for di e punto di bista ku e ruta di 2009 lo ta mesun ruta ku e aña aki, anke a presentá otro alternativanan ku no ta kompletamente studiá ainda.
“Atrobe e fiesta mas grandi di pueblo ku ta uni nos ta den diskushon pa loke ta trata su organisashon. Frakshon di MAN a bin ta tuma nota ku a start un diskushon sin presedente den nos komunidat riba Karnaval i hasta menasa a kai ku gran parti di grupo lo no partisipá na Karnaval, si no kumpli ku sierto aspekto. Frakshon di MAN no por sinta ketu mira kon ta kaba ku Karnaval, kual ta e fiesta mas grandi di pueblo di Kòrsou”, asina Cooper a bisa. Ta pa e motibu aki su frakshon a aserká presidente di Komishon Sentral (Renfred Rojer/FOL) pa yama un reunion ku karakter di urgensia riba e tema di Karnaval.
Cooper ta bisa ku pa debatí den forma efektivo riba e tema aki, frakshon di MAN a hasi un súplika na Rojer pa invitá e diferente stakeholdernan na e reunion aki un pa un. “Ta keda e prerogativa di sr. presidente pa stipulá e tempu i e ora ku kada organisashon ta haña pa nan enkuentro ku miembronan di Konseho Insular den e reunion di Komishon Sentral”. MAN ta sugerí pa papia ku:

Score: 1.0, Votes: 1

Movementu homoseksual FOKO: “No por wanta introdukshon di matrimonio homoseksual na Antia mas”

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:44.
WILLEMSTAD – “Ta kuestion di tempu. No por wanta e fenómeno di matrimonio di mesun sekso na Antia mas”. Asina bosero di Fundashon Orguyo Kòrsou (FOKO), Dudley Ferdinandus, a bisa relashoná ku e diskushon fuerte ku tin riba e tema aki den reino ulandes. Antia i Aruba ta oponiendo fuertemente kontra e fenómeno anke nan ta obligá pa Korte pa aseptá aktanan di matrimonio di mesun sekso. E diskushon sinembargo ta konsentrando riba e akto di matrimonio mes i tambe riba derechi i obligashonnan derivá for di e aktanan di matrimonio di mesun sekso.
Ferdinandus ta bisa ku e lucha kontra e fenómeno ta un lucha pèrdí. “Prinsipalmente e generashon mas hóben ta di akuerdo ku pensamentunan global i mas i mas nan lo bai pone preshon pa aseptá loke no por evitá”, asina Ferdinandus a bisa. E mes, un homoseksual abierto, ta kere ku e emansipashon di homoseksualnan na Kòrsou i Antia a bai hopi dilanti den último añanan. Sinembargo tin hopi trabou di hasi ainda, asina Ferdinandus a bisa. Den su ambiente familiar mes, aseptashon di e orientashon seksual diferente a bai ku pasonan dilanti. Su mama i sobrá di famia ta apoy’é kompletamente den e lucha pa rekonosimentu igual.
E siman aki e organisashon FOKO a kuestioná e situashon ku Ulanda kier krea na e islanan BES ku lo haña un relashon speshal ku Ulanda. “Ta inaseptabel pa Boneiru, Stasia i Saba den e añanan benidero bira parti di Ulanda, sin ku derechinan sivil Ulandes, manera e derechi universal di kasa, inklusive matrimonio homoseksual, drenta na vigor pareu”, asina FOKO a skirbi den un karta na tur miembro i frakshon di tantu Tweede i Eerste Kamer Ulandes, komo tambe Staten di Antia. Ferdinandus ta bisa ku e promesa hasí na e islanan den pasado pa e Sekretario di Estado di Asuntunan di Reino, den sentido ku e integrashon den Ulanda no ta nifiká ku mester introdusí matrimonio homoseksual manera ta konta pa sobrá di Ulanda, ta krea un desigualdat hurídiko inaseptabel entre siudadano dje mes un pais.” FOKO ta pidi e parlamentarionan Ulandes pa kuminsá antisipá echo ku den futuro serkano nan lo ta representá e siudadanonan dje tres islanan den kuestion tambe, i kuminsá sali na defensa di e komunidat homoseksual dje islanan. FOKO ta hasi su súplika, entre otro, riba petishon dje komunidat gay di e islanan BES, ku pa motibu di e stigmatisashon sosial di komunidatnan chikí ta biba ainda mas den anonimato ku e komunidat di Kòrsou”.

Score: 0.0, Votes: 0

E biaha aki ku énfasis riba medio ambiente: LIVING 2008 ta mustra di bira un evento grandi atrobe

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:44.
WILLEMSTAD – LIVING 2008 ta pinta di bira un evento grandi atrobe. E apertura ofishal lo ta awe nochi na World Trade Center. LIVING 2008 ta un bolsa ku énfasis riba aspektonan doméstiko, pero e aña aki e lo haña un dimenshon adishonal ku énfasis riba medio ambiente. P’esei e bolsa tin komo tema e aña aki “Green ideas for a Green Life”.
E apertura ta na enkargo di Toni Halabi di Destination Curaçao ku tur aña di nobo ta pone nan skouder bou di e bolsa aki. Na e seremonia di apertura lo hiba palabra tambe dr. Adolf Debrot di Carmabi, ku a pone un stènt impreshonante den e área di e evento.
Diferente kompania i organisashon importante di Kòrsou a komprometé nan mes ku e bolsa e aña aki. Dos kompania ku ta bai partisipá pa promé biaha e aña aki ta Byoscuracao i BISInc. E dos kompanianan ta bisa ku tantu empresanan komo hendenan partikular ta realisá i komprondé mas i mas ku nos no tin futuro si nos hendenan no tin konosementu i no ta hasi uso regular di kòmpiuter i Internèt. E konosementu aki ta pone tambe ku desaroyo por tuma lugá na un manera responsabel sin ku mester tin dispidimentu di rekursonan natural disponibel na Kòrsou. Esei ta motivashon tambe di e dos empresanan pa ta presente den LIVING 2008. Awendia hendenan ku ke komuniká, ku ke keda na altura òf ku ke amplia nan konosementu ta benefisiá di Internèt i di e diferente sitionan digital ku ta duna oportunidat pa na tur i for di tur skina di mundu hende haña sa loke e ke sa. Diseñadó di wèpsait Tony Delcart a desaroyá den último añanan su empresa Byoscuracao ku ta sali di e konsepto ku tur hende ku sa kiko ta i ku ke un wèpsait por tin esaki i manehá esaki tambe kompletamente su mes. Segun Delcart den e añanan ku e ta na Kòrsou el a eksperensiá kuantu interes tin i kon mas i mas na un spit rápido hendenan ke tin nan mes wèpsait i kosechá e benefisionan di esaki. Un di e último posibilidatnan ku Byoscuracao a introdusí ta ku por presentá tur empresa virtualmente riba wèpsait dunando chèns pa esun ku bishitá un sitio pa mira e lugá tambe di tur ángulo. Por mira esaki riba www.virtueelcuracao.com. Durante di LIVING 2008 Byoscuracao ta bai lansa tambe un proyekto inovativo mas ku ta pone ku den futuro serkano tur, pero tur hende individual na Kòrsou lo por tin ku Byoscuracao nan mes wèpsait grátis, kumpliendo asina ku e nesesidat pa den un pais desaroyá manera Kòrsou, tur hende tin akseso na Internèt i konosementu di maneho di un wèpsait.

Score: 0.0, Votes: 0

E biaha aki ku énfasis riba medio ambiente: LIVING 2008 ta mustra di bira un evento grandi atrobe

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:44.
WILLEMSTAD – LIVING 2008 ta pinta di bira un evento grandi atrobe. E apertura ofishal lo ta awe nochi na World Trade Center. LIVING 2008 ta un bolsa ku énfasis riba aspektonan doméstiko, pero e aña aki e lo haña un dimenshon adishonal ku énfasis riba medio ambiente. P’esei e bolsa tin komo tema e aña aki “Green ideas for a Green Life”.
E apertura ta na enkargo di Toni Halabi di Destination Curaçao ku tur aña di nobo ta pone nan skouder bou di e bolsa aki. Na e seremonia di apertura lo hiba palabra tambe dr. Adolf Debrot di Carmabi, ku a pone un stènt impreshonante den e área di e evento.
Diferente kompania i organisashon importante di Kòrsou a komprometé nan mes ku e bolsa e aña aki. Dos kompania ku ta bai partisipá pa promé biaha e aña aki ta Byoscuracao i BISInc. E dos kompanianan ta bisa ku tantu empresanan komo hendenan partikular ta realisá i komprondé mas i mas ku nos no tin futuro si nos hendenan no tin konosementu i no ta hasi uso regular di kòmpiuter i Internèt. E konosementu aki ta pone tambe ku desaroyo por tuma lugá na un manera responsabel sin ku mester tin dispidimentu di rekursonan natural disponibel na Kòrsou. Esei ta motivashon tambe di e dos empresanan pa ta presente den LIVING 2008. Awendia hendenan ku ke komuniká, ku ke keda na altura òf ku ke amplia nan konosementu ta benefisiá di Internèt i di e diferente sitionan digital ku ta duna oportunidat pa na tur i for di tur skina di mundu hende haña sa loke e ke sa. Diseñadó di wèpsait Tony Delcart a desaroyá den último añanan su empresa Byoscuracao ku ta sali di e konsepto ku tur hende ku sa kiko ta i ku ke un wèpsait por tin esaki i manehá esaki tambe kompletamente su mes. Segun Delcart den e añanan ku e ta na Kòrsou el a eksperensiá kuantu interes tin i kon mas i mas na un spit rápido hendenan ke tin nan mes wèpsait i kosechá e benefisionan di esaki. Un di e último posibilidatnan ku Byoscuracao a introdusí ta ku por presentá tur empresa virtualmente riba wèpsait dunando chèns pa esun ku bishitá un sitio pa mira e lugá tambe di tur ángulo. Por mira esaki riba www.virtueelcuracao.com. Durante di LIVING 2008 Byoscuracao ta bai lansa tambe un proyekto inovativo mas ku ta pone ku den futuro serkano tur, pero tur hende individual na Kòrsou lo por tin ku Byoscuracao nan mes wèpsait grátis, kumpliendo asina ku e nesesidat pa den un pais desaroyá manera Kòrsou, tur hende tin akseso na Internèt i konosementu di maneho di un wèpsait.

Score: 0.0, Votes: 0

Basta awa a kai na Kòrsou, Aruba i Boneiru den último oranan

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:45.
Koriente a bai den diferente área despues ku bos i werlek a dal den infrastruktura di Aqualectra

WILLEMSTAD – Basta awa a kai den último oranan na Kòrsou, Aruba i Boneiru.
E áwaseru tabatin su reperkushon tambe komo ku bos i werlek tabatin impakto riba e infrastruktura di Aqualectra na diferente parti di Kòrsou. Un di e áreanan mas afektá ta Bándariba ku a sufri dje impakto den kurso di awe mainta.
Servisio Meteorológiko a informá awe mainta ku de bes en kuando lo tin hopi nubia den e próksimo oranan ku áwaseru lokal. No ta ekskluí mal tempu. Awa a kai duru tambe na Boneiru i Aruba. Na momentu ku LA PRENSA tabata serando korant un pal’i áwaseru tabata kayendo na Aruba.
Pa loke ta trata e kantidat di awa na Kòrsou, Servisio Meteorológiko a informá ku na Ostrich Farm a kai 34.5 mm; na Sunsetheights 65.9 mm, na Soltuna Bakuval 52.5 mm, na Van Engelen 41.0 mm, na LVV 45.5 mm, na Dominguito 38.0 mm, na K.A.E. 52.3 mm, na Hato 9.4 mm, na Mahuma 14.2 mm, na Grote Berg 10.8 mm, na San Juan 11.0 mm, na Zumbu 22.4 mm, na Kolonia 23.0 mm i na Emaus Soto 19.8 mm. Servisio Meteorológiko a informá tambe ku tin áreanan chikí di preshon den atmósfera den region di Karibe, di manera ku nos islanan lo sigui sinti impakto di poko bientu loke lo pone ku lo ta kalor. Botonan mester tene kuenta ku laman brutu. Prinsipalmente doñonan di botonan chikí mester tene kuenta ku e situashon di wer ku tin awor aki. Den nos área tin un gran kantidat di aktividat di tormenta entre otro di Hannah ku a kuminsá alehá for di nos área, pero miéntras tantu tin tambe Ike i Josephine.

Score: 0.0, Votes: 0

Brantwer ku man yen pa atendé impakto di mal tempu

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:46.


WILLEMSTAD – Den último 24 ora Brantwer tabatin man yen pa atendé diferente efekto di e mal tempu ku tabatin na Kòrsou. Un bosero di Brantwer a bisa ku tabatin tres palu grandi ku a kai i ku mester a atendé. Miéntras tantu a atendé e kasonan aki den Nildo Pintostraat, Bramendiweg i na un kas den Saliña.
Banda di esei Brantwer a haña 23 yamada di molèster di awa ku a varia di dak ku ta lèk, awa ku a drenta kas i renbak ku a yena i a inundá un kas. E petishonnan di yudansa tabata partí riba diferente parti di Kòrsou, entre otro na Pietermaai, Saliña, Sans Souci, Brievengat, Rooseveltweg. Tin algun kaminda ku Brantwer a yuda pòmp awa pero tin otro kamindanan ku esei no tabatin sentido komo ku e daknan no tabata bon kubrí. Na altura di Pablo Frederik un outo a kai den roi pero ora Brantwer a yega ya kaba e hendenan enbolbí mes a yuda nan mes. Banda di tur e kosnan aki awe mainta Brantwer mester a sali pa un kandela na Seri’ Kandela kaminda un kas a kima parsialmente. “Bo por bisa ku nos tin man yen”, asina e bosero a bisa finalmente.

Score: 0.0, Votes: 0

Lorito 4 september 2008

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:49.
Prof. dr. Lorito ta yama tur hende un djaweps fresku (si koriente pèrmití). Masha nos .................mester a manera den mardugá pa evitá werlek ku tabata kòrta sin miserikòrdia. Direpente tambe un bos a dal aden i nos a spanta. Logá koriente a bai den un di e sentralnan despues ku bos a dal den dje. Lorito a puntra mesora ta kon e sentralnan aki ta di “ground” kontra werlek. Lorito no ta un eksperto. Ta djis un pregunta!
****
Corine a bai hasi un wega grandi, pero pa awor aki “el tiro salió por la culata”. Ta masha mester a konvensé su “amiga” den BC pa bai di akuerdo pa e haña e enkargo un biaha mas den 2009 pa finalmente e gradisí pa e honor. Lógikamente awor FUDEKA no tin pia pa para ariba komo ku ta nan mes a gradisí pa e desishon. Esei a duna gobièrnu espasio pa determiná kiko otro por hasi, posiblemente ku un grupo ad hoc. Lorito a tende un asuntu kaba di bai Korte, pero nos ta kere ku si bo mes ninga, bo no tin pia pa para ariba. Di tur manera si Corine no ta den e organisashon, nos ta spera ku e lo ta den marcha si ku su trahenan atreví.
****
Hugo Chávez a manda un proyektil pisá den direkshon di Ulanda. Ki dia Ulanda ta pidi dispensa i kompensá dañonan di sklabitut i kolonisashon? Italia a pidi dispensa pa kolonisashon di Libia i a manda 5 mil mion euro mesora pa Ghaddafy. Por ta Ulanda ke men ku tòg ta sanea debe di Antia i esei ta sufisiente? Ta djis un pregunta! Lorito gusta puntra pasobra ora bo puntra bo ta haña sa!

Score: 6.0, Votes: 1

Skina di Sòrti, awe djaweps 4 di sèptèmber di 2008

Submitted by admin on Thu, 04/09/2008 - 22:50.
Skina di Sòrti, awe djaweps 4 di sèptèmber di 2008, ta kuminsá ku deseá tur hende un bon dia. Struktura di personalidat (responsabel pa e tendensia di akshonamentu) i e kuadro di balor, norma, tradishon i kerensha (“boundary system”) ta reflehá su mes entre otro den e lokual nan ta yama “bezieling” ku kual un hende ta yena un funshon. Tin ku no ta surpasá e nivel di partisipashon obligatorio miéntras otro ta trese un dimenshon nobo/èkstra na e funshonamentu di un grupo.
****
Entre e ekstremonan tin un skala di posibilidat entre kual esun di esnan mediokre (“grijze middelmoot”). Esnan ku ta sirbi komo “brandhout”, pues ku den kuadro di akshonamentu stratégiko ta entre e proménan ku ta wòrdu sakrifiká. Si bo wak e plantel di e respektivo partidonan polítiko, bo ta mira ku tin sufisiente “brandhout” pero un falta di piesanan klave pa por partisipá seriamente na un proseso polítiko di nivel. Ta manera partisipá na un wega di ahedres ku e hèndikèp di falta di piesa klave manera dama, tore, alfil i kabai.
****
Pa un bon hungadó mes e tarea ta difísil laga para pa hungadónan ku kapasidat analítiko defisiente. Strategia ta eksigí kapasidat pa lesa un situashon, konosé rekursonan (kiko por hasi ku nan), mira un solushon i naturalmente e abilidat pa ehekutá e plan (disiplina stratégiko pa keda i regresá den kuadro di meta). Tin e aspekto di talento anto ku un hende no tin influensia riba dje. Pero lokual si un hende tin di reprochá su mes ta e aspekto di buska konosementu i desaroyá abilidat pa hasi kos.

Score: 4.0, Votes: 2