Home
General News of Curacao
Curacao Police News
Curacao Politics News
Curacao Judicial News
Curacao Sports News
Curacao Entertainment News
Aruba News
Bonaire News
StMaarten News
Holland News
International News
Obituary
Skina di Sorti
Lorito
Micho
Curacao Horoscope


User login

Who's online

There are currently 1 user and 288 guests online.

Online users:

  • sabiduria
Google

Adaptashon di preis i obligatoriamente di aktitut


Submitted by admin on Mon, 26/05/2008 - 18:59.
Esun ku no a komprondé ainda ku no ta wega i ku tur, pero tur kos, ku eksepshon di solo ku ta sali tur tur mainta, ta bai bira muchu mas karu, tin un problema.
I esun ku ta kere ku ta otronan ta responsabel; e.o. gobièrnu, tin problema mas grandi ainda.
Sigur sigur si opservá kon estranhero ku asento riba ulandesnan europeo ta biniendo ku euro ku ainda ta duru kompará ku nos florin i ta haña hendenan lokal disponibel pa bende nan tur kos ku den futuro lo por a sirbi pa wanta kabes riba awa pa esun ku ta bendiendo.

E hende ku no ta tuma na serio ku mester bin un kambio den nos komportashon, ta stroba no su so, pero sigur otronan ku si ta konsiente di kiko ta pasando i kendenan a i ta tuma medida pa por adaptá i ku ta fleksibel pa bai ku e moveshonnan ekonómiko finansiero internashonal ku ta yegando pa pasa manera un ola sin miserikòrdia riba Kòrsou.
Nan ta stroba; pasobra tur loke ta un peso riba presupuestonan di gobièrnu ta nifiká ku e pagadó di belasting, e hende ku ta i òf ta purba na hasi kosnan pa yuda su mes; ta bai bira esun ku tambe mester karga peso adishonal pa motibu di otro.
Ora tende sifra di hendenan ku awor aki no ta trahando, pero por biba manera nan ke, pasobra nan tin ‘derechi’ riba supsidio i otro fasilidatnan legal popular manera karchi di pp i di ònderstant, mester rekonosé ku tin algu ku no ta korekto.
Hopi hende ta bai traha tur dia, motivá òf no, pero nan sèn no ta yega pasobra komo ku nan ta bai traha nan no tin privilegionan ku esun ku no ta bai traha si tin.
Pa kolmo tin hopi hende ku ta bai traha, pero no ta komprondé ku nan meta mester ta produkshon pa asina ei nan por keda ku trabou.
Un pais ku su rekurso primario ta hende, no ta bai yega mas leu ku hendenan ku no tin motivashon pa komprondé ku nos mester bai serio. Ban serio ku nos responsabilidatnan. Ku nos manera di komuniká. Ku nos manera di profilá. Ku nos manera di ta ehèmpel pa nos yunan i yunan di otro den komunidat. Òf hala pa laga e stranhero; ku si ta serio ku produktividat; bin karga Kòrsou pa nos?

E generashon ku aworakí mester bai drenta mundu di trabou no por tuma trabou na serio si e no a haña rason pa hasi esaki. Mayornan ku bon intenshon pa duna nan yu loke e ke, a programá muchu mucha di tal forma ku nan no ta bai sirbi pa nan mes, ni pa e famia ku nan krea, ni pa nos komunidat.
I si un hende ta programá ku e kerensia di ku komunidat t’ei pa sirbi e i ku e por haña tur loke e ke sin ta programá pa duna di su banda, nos ta bai komprondé kon bin ainda tin hende di tur edat ku no ta tumando akshon pa baha gastu i buska alternativanan di bida.
Traha un trabou adishonal. Traha mihó na bo trabou. Baha gastu. No benta kos ku bo por usa un biaha mas afó. Stòp di kumpra pasobra tin pa kumpra. I papia ku bo yunan pa nan sa ku mester tin ménos awe pa mañan por t’ei.
Mester di un fleksibilidat inmenso pa adaptá na e situashon ku nos no ta bia skapa di dje. I por. Wak un ratu rondó di bo. Nota ku den naturalesa no tin nada ku ta stret i ku no ta adaptá. E palu bou di un otro palu ta hala un banda, sigui krese di banda, pa e por saka su kabes tòg ariba mas leu i pasa e palu bou di kua e ta.
Ban pa ta fleksibel i kreativo pa preferiblemente huntu nos wanta e ola di oumento ku ta na kaminda. Nos por!!!!!!


Bon siman i chèk mi blòg na www.notabel.com.

Score: 0.0, Votes: 0