Submitted by admin on Tue, 10/06/2008 - 23:14.
WILLEMSTAD - Nos mester hasi muchu mas esfuerso pa produsí nos mes kuminda. Produsí e kosnan ku ta krese i duna resultado riba nos suela. Ku e oumento di preis di kuminda awendia, nos no tin otro eskoho.
Esei ta loke diputado Anthony Godett a rekomendá den su disertashon na okashon di entrega di e haf di piskadó den su forma nobo na piskadó di Rif.
E haf di piskadó aki, awor por konta ku un laman mas profundo, loke ta fasilitá piskadónan move mas fásil ku nan boto. Piskadónan no mester warda riba naturalesa pa wak si nivel di awa ta haltu, pa subi laman òf yega tera.
Promé ku e trabounan, e laman tabatin un profundidat di apénas 1 meter i algu. Esei tabata pone, ku ora laman su nivel ta abou, botonan no por a sali, miéntras ku si e boto ta afó piskando, e no por drenta haf mesora. Despues di e trabounan, e haf awor tin un profundidat di algu mas ku 2 meter.
Diputado Anthony Godett a mustra riba e importansia di sektor di peskeria. El a referí tambe na e hecho, ku e mes tabata hasi uso di e haf tempu di su hubentut.
Ta trata aki di un proyekto ku a kosta 292 mil florin, finansiá pa USONA. E proyekto aki ta forma parti di un proyekto total bou di e nòmber “Drechamentu di Hafnan di Piskadó”.
Banda di e haf di piskadó na Rif, tin den kuadro di e proyekto grandi aki drechamentu di e haf di piskadó na Kurá Buriku, kaminda a konstruí un pir pa un kantidat di boto di piskadó por mara, miéntras ku un di tres proyektonan ta drechamentu di e pir na Mari Pampun.
Den un otro kuadro, den e asina yamá Inisiativa Sosial Ekonómiko (SEI), segun e mandatario, a haña aprobashon tambe pa un par di proyekto pa e sektor aki manera ponementu di buinan den laman na nos kosta sùit, pa atraé piská i un proyekto pa konstruí 4 “markthallen” pa benta di peska. Esaki ta edifisionan chikitu kantu di kaya, kaminda bendedó di piská por bende piská na un manera higiéniko i asina kumpli ku eksigensianan internashonal.
Konklushon, e diputado a bisa, ta ku gobièrnu ta invertí basta den e sektor aki i asina realmente ta stimulá e hòmber chikitu pa por gana su pan di kada dia.
Ounke realisá tur e proyektonan menshoná, tòg ta keda basta preokupashon, no den e sektor aki so, pero tantu den komunidat komo den mundu internashonal.
“Desaroyonan internashonal ta influensiá gastu di bida rònt mundu. Preis di petroli ta afektá nos tur i e sektor aki tampoko ta skapa, pero ta haña su mes ku gastunan èkstra.
Preisnan haltu di kuminda ta kousa problemanan rònt mundu.
P’esei mester sigui invertí den nos mes kapasidat pa produsí kuminda. Sektor di peskeria ta keda di importansia masha grandi.
Mester sigui invertí den produkshon di nos mes kuminda pa asina skapa e preisnan haltu di importashon di kuminda, skapa devisa i krea trabou pa yu’i Kòrsou,” diputado Godett a trese dilanti.
P’esei fuera di peskeria LVV mester sigui stimulá nos komunidat pa tuma inisiativa i kuminsá planta i kosechá parti di su mes kuminda, pues no piska so, pero tambe berdura i fruta.
“Semper ora tin menasanan mester wak oportunidat nobo.
Proyektonan manera esaki ta yuda aliviá den sentido ku e haf mas hundu ta fasilitá e piskadónan pa bai laman mas tantu, pasobra no mester warda laman haltu pa por sali òf drenta.
Mas dianan ku nan por piska ta nifiká, ku nan por bini bèk ku mas piská, bende mas piská i gana mas sèn,” e mandatario a agregá.
Diputado Anthony Godett a mustra, ku gobièrnu di Kòrsou ke bai traha mas tantu tambe riba e unifikashon di piskadónan. El a mustra riba e aspekto aki, ora un piskadó di Rif, Victor Supriana a dirigí palabra i a bisa enfátikamente, ku e no ta papiando na nòmber di tur piskadó di Rif, pero “mi ta papia na nòmber di mi mes.” Ta solamente ku un union berdadero, e sektor lo por sigui krese, diputado Godett a bisa finalmente.