Submitted by admin on Mon, 28/07/2008 - 20:57.
Djasabra mi a haña ku di bèrdat ta bira di mas ku algun hende ku ta bin nos pais pa haña un mihó futuro ekonómiko i ku no ta respetá nos. Mi tabata den un ambiente kaminda un persona ku ta papia spañó i ku ta bin di un pais di den Karibe, a haña ku e mester papia malu di mi pais i di mi mandatarionan. El a bisa na bos haltu e.o. ku e pais aki tin mandatarionan kobarde i ku ta p'esei nada no ta drecha aki. Na promé instante mi tabata di lag’é papia, pero komo hende ku ta biba konsiente riba e isla aki i ku ta kontribuí realmente na e lugá kaminda mi a skohe pa keda biba, mi a haña ku si otro no bis’é ami ta splik’é anto.
Mi a kuminsá trankil na bis’é pa e no kere mes, pasobra nos nunka lo bira manera su pais, basá riba sierto realidatnan ku nos tin aki ku su pais no tin. Mi a splik’é ku Kòrsou ta úniko pais na mundu kaminda un hende sin nada ta bini, kobra ònderstant, haña karchi di pp òf di SVB, keda yama su mes e nashonalidat for di unda el a bin i pa kolmo tin kurashi di benefisiá di nos leinan demokrátiko pa papia kon ku ta ku tur hende di Kòrsou i demostrá falta di rèspèt pa esnan ku a dun’é loke su pais no por a ofres’é.
E persona aki a sigui bati boka ku mi i ripitiendo ki nashonalidat e tin. I na un momentu el a kontestámi ku ta hende di aki mes tambe ta papia e kosnan ku e ta bisando mi. Ke men ku ta bèrdat e ta papia. Mi no a aseptá esei tampoko di dje pasobra e komo estranhero i sigur e den e situashon ku e ta aki, mester sea bai bèk su pais si e no gusta loke tin aki òf sera su boka. Un opinion ku mi ta pará ketu bai su tras i mi a bis’é bon kla pa e bai bèk su pais anto si ta esei ta opinion ku e tin di e lugá aki kaminda el a haña un mihó bibá.
No ta promé biaha ku mi ta topa e situashonnan aki ni tende hende papia asina ei. Estranheronan di pais di di tres i di kuater mundu ta bin aki i ta kere ku nan ta mihó ku nos hendenan. Nan ta selebrá na fiestanan na grandi, nan ta ninga di papia papiamentu i ta preferá di siña ulandes si, pasobra esei ta idioma ku nan por bai dilanti kuné segun nan. Nan ta biba aki, kasá ku un hende di aki pa haña nashonalidat ku nunka nan no ta sinti den nan alma, pasobra nan ta keda yama nan mes e nashonalidat di unda nan a bini i nan no tin bèrgwensa ni diplomasia pa wak kon ta papia ku yunan di Kòrsou ku bou di otro sirkunstansia lo no a atendé ku nan.
Nos di Kòrsou mester kòrdá ku pa hopi di e hendenan aki, ku ta papiando solamente un idioma, Kòrsou ta nada mas ku un brùg pa yega Merka òf Europa.
Nos mester stòp di hasi kos di makaku i laga hende ku bini aki sa, ku si nan no integrá nan bai bèk nan lugá. Nos mester kòrdá, komprondé i realisá ku hende ku bin buska un mihó bida aki ta hasié pasobra Kòrsou ta bon. Nos mester laga nan sa ku nan ta bonbiní, pero sin falta rèspèt ku nos, pasobra ta un chèns nos ta duna nan.
Nos mes mester kuminsá respetá nos mes sufisientemente pa hende mira di aleu kon nan mester trata nos. Ku nos sigur, ku nos sistema di edukashon ku ta pone ku nos si por komuniká den mas ku un idioma i ku pa esnan ku a sa di benefisiá di nos sistema, tin oportunidatnan formal di bèrdè mes.
Dia e yu di Kòrsou kèns, ku ta permití estranhero hasi i papia kon ku ta kuné komprondé; e tambe lo legumai hasi su mes ridíkulo; pasobra keremi ku e mesun estranheronan ta hari i chèrch’é formalmente tras di su lomba, pa e makaku ku e ta. Ata nan ta riska di hasié den nos kara kaba.
Bon siman i lesa mi blòg riba www.notabel.com.
Por komuniká ku Reyna Joe na info@notabel.com.